SDP BiH
Elvir Karajbić za magazin Dani

Ne odustajemo od smjene nesposobne Vlade Federacije BiH

Šef Kluba poslanika SDP-a BiH u Parlamentu Federacije, magistar ekonomije, bivši federalni finansijski policajac i državni poslanik, u otvorenom razgovoru za Dane objašnjava zašto Vladu Fadila Novalića treba smijeniti ili bar rekonstruisati, zašto u pravljenje zakona treba uključiti one koji će ih kasnije provoditi, zašto se Vlada bavi neodrživim razvojem…

DANI: Hoćete li uspjeti smijeniti Vladu Federacije?

KARAJBIĆ: U skladu sa poslovnikom, mi smo prikupili dovoljan broj potpisa za pokretanje inicijative za izglasavanje nepovjerenja Vladi FBiH, koja očito samo nanosi štetu građanima Federacije BiH. Odgovor na to pitanje ćemo dobiti nakon sjednice na kojoj bude razmatrana pomenuta inicijativa. Naš primarni cilj je da se uozbilji rad Vlade Federacije BiH.

DANI: Šta je tačno kap koja je prelila čašu? To da je ovo najgora Vlada od osnivanja Federacije, vidjeli smo već prije godinu, ali, zašto je pokušavate rušiti tek sad?

KARAJBIĆ: Pored toga što su u Parlementu pala dva ključna dokumenta, Izvještaj o radu Vlade i Izvještaj o izvršenju budžeta za 2016. godinu, zaista je niz drugih razloga kao što su odgađanje primjene seta antikorupcijskih zakona gdje se odgađa formiranje posebnog odjela u Sudu i Tužilaštvu Federacije BiH po uzoru na hrvatski USKOK, a znamo da korupcija cvjeta u BiH, kriminalna prodaja FDS-a preduzeću koje ima samo dva uposlena i koje je registrovano tri mjeseca prije kupovine manjinskog udjela u FDS-u, prodaja udjela u Bosnalijeku, totalni zastoj u izgradnji autoputa, zastoj u izgradnji u energetskom sektoru, mislim na blok 7 termoelektrane Tuzla i hidroelektrane Vranduk iako je finansijska konstrukcija obezbijeđena za te projekte, skrivanje od javnosti pisma namjere MMF-u, povećanje broja zaposlenih koji se finansiraju iz budžeta za 461 dok Vlada u javnosti govori o moratoriju na zapošljavanje, dijeljenje penzija na kredit, a pamtimo i vremena kada je prošla Vlada dva puta povećala penziju, iseljavanje oko 80.000 ljudi za kratak period, slanje neustavnih zakona u parlamentarnu proceduru kao što su Zakon o radu, Zakon o državnoj službi, sramni zakon o PIO-u, rast indeksa potrošačkih cijena, pad pokrivenosti uvoza izvozom za 2016. godinu, pad stranih direktnih investicija na istorijski minimum, najava prodaje Sarajevo-osiguranja.

DANI: Možemo li malo na teren “šta bi bilo kad bi…” Šta je, ako biste uspjeli srušiti Fadila Novalića, alternativa? Postojeća vladajuća koalicija ili…?

KARAJBIĆ: Pošto su sve tri stranke vladajuće većine, kao, nezadovoljne ministrima iz druge dvije stranke većine, tako da imamo krizu unutar same većine, ovo im je prilika da određene persone unutar Vlade zamijene, ali očito da između njih vlada toliko nepovjerenje, da se boje da li bi ponovo mogli skupiti većinu od 50 ruku.

DANI: Pitam Vas ovo iz nekoliko razloga. Prvi je to što predsjednik Federacije Marinko Čavara uporno ponavlja da ta koalicija “uprkos svemu”, nema alternativu. Ima li?

KARAJBIĆ: Pa samo je Bog nezamjenljiv, a dobro bi bilo da se dogovore da izvrše rekonstrukciju Vlade i dovedu sposobnije ljude koji će obnašati vlast kako bi se prevazišao zastoj u razvoju Federacije BiH. Postavlja se pitanje od koga ova Vlada ima podršku, podršku javnosti je davno izgubila, izgubila je povjerenje u Parlamentu i dovela Federaciju BiH u najveću krizu od njenog nastanka.

DANI: Drugi je to što SDA neće da prihvati, a što HDZBiH, čiji je Čavara član, uporno ponavlja da te koalicije efektivno ustvari nema ni u Federaciji, ni na nivou države. Kako Vi to komentarišete iz svoje opozicione klupe?

KARAJBIĆ: Pa ova većina nije nastala ni na kakvom pisanom dokumentu, ni na kakvom programu. Ova većina funkcioniše po principu raspodjele izbornog plijena – ko će ovladati kojim javnim preduzećem, ko će ovladati kojim ministarstvom. Po tom principu jedni drugima se ne miješaju u krčmljenje resursa Federacije BiH jer oni Federaciju BiH doživljavaju, nažalost, kao vlasništvo SDA ili HDZ-a, dok građani plaćaju cijenu. A SBB je u toj koaliciji kolateralna šteta.

DANI: Treći je to što Vlada stvara privid jedinstva usvajajući papire za Parlament jednoglasno, a onda to u Parlamentu ruše poslanici iz stranaka te koalicije. O čemu se tu radi – licemjerju ili lošim papirima o kojim poslanici razmišljaju svojom, a ne Vladinom glavom?

KARAJBIĆ: Godinama SDA i HDZ opstaju na principu prividnog sukoba. Oni se u javnosti svađaju, a u stvarnosti su prirodni saveznici i na taj način nacionalno polarizuju stanovništvo kroz politiku dogovorenog konflikta, a sve sa ciljem da oni što duže ostanu na vlasti. A zakoni ne prolaze zbog političkih ucjena unutar same vladajuće većine jer jedni druge uslovljavaju “podržaćemo vam mi ovaj zakon ako vi nama podržite ovaj”. Ovdje treba jasno istaći: niti jedna politička opcija ne predstavlja cjelokupan narod, niti Bošnjake, Hrvate, Srbe i Ostale, nego predstavlja onoliki broj birača koji su glasali za tu opciju. Nacionalne političke stranke koje to žele predstaviti su ustvari nanijele najviše štete narodima koje “predstavljaju”.

DANI: Kad već spomenuh licemjerje, mala digresija: kako komentarišete pokušaj SDA da na opoziciju prebaci odgovornost za padanje zakona o PIO jer, kako kažu, da su u Domu naroda delegati SDP-a, DF-a i Naše stranke glasali za, zakon bi prošao uprkos protivljenju HDZ-a BiH?

KARAJBIĆ: Pa to je više za rubriku Vjerovali ili ne. Isključiva odgovornost za prohodnost zakona je na političkim pobjednicima, odnosno na vladajućim političkim strankama. Poznato vam je da je u vrijeme dok je premijer bio Nermin Nikšić, dva puta povećana penzija i PIO fond je bio stabilan. Umjesto da se taj trend nastavi, Vlada premijera Fadila Novalića predlaže novi zakon o PIO kojim se svim budućim penzionerima umanjuju penzije za oko 30 odsto u odnosu na postojeći zakon, a ljudi sa 40 godina staža i sa 15 godina staža da imaju istu minimalnu penziju, s obzirom na to da je predloženo ukidanje zagarantovane penzije. Pored toga, ukoliko se pokrene ocjena ustavnosti ovog zakona, rizikuje se i smanjenje penzije postojećim penzionerima, što bi dovelo do nesagledivih posljedica. SDP je, naravno, glasao protiv takvog zakona o PIO jer on ne nudi ništa dobro budućim penzionerima, a postojećim ne ispravlja nepravdu.

DANI: I još jedna digresija: ovih dana su mediji “oživili” aprilsko pismo zastupnika SDA iz Tuzlanskog kantona na svim nivoima od opština do države, kojim se traži, svešću to na jednu riječ, demokratizacija stranke ili joj prijeti propast u oktobru 2018. To je, naravno, njihova stranačka stvar, ali, moram Vas pitati imate li vi opozicionari nekog kontakta sa SDA-ovim nezadovoljnicima u Parlamentu FBiH? Kažu li vam šta, nude li saradnju, traže li podršku…?

KARAJBIĆ: Naravno, kao što ste rekli, to je njihova unutrašnja stvar. Primjetna su različita razmišljanja unutar pomenutog Kluba, što je dovodilo i do prekida sjednice Parlamenta. Posebno je to bilo izraženo na sjednici kada je tačka dnevnog reda bila izmjene i dopune Zakona o radu, gdje je Vlada prihvatila amandman HDZ-a da se federalna inspekcija rada razvlasti da ne može kontrolisati rad na crno u kantonima. Poslanici SDA su opet na kraju glasali za taj poguban zakon po Federaciju BiH jer se razvlašćuje Federacija BiH, a jačaju kantoni. A što se tiče SDP-a, mi imamo kongresne odluke koje su jasne i mi provodimo svoju politiku uz suradnju sa opozicionim strankama.

DANI: Poslanik ste od 2010. Jeste li uspjeli za ovih nešto više od šest i po godina prestati razmišljati kao ekonomista, a početi kao političar?

KARAJBIĆ: Baveći se politikom, obično razmišljam kao ekonomista, to ima svoje prednosti pogotovu kada se donose određeni propisi iz ekonomije. Ekonomija možda nije sve, ali bez jake ekonomije smo ništa.

DANI: Može li, ustvari, magistar ekonomskih nauka, koji je bio federalni finansijski policajac i državni poreski revizor i kontrolor, uopšte razdvojiti ta dva potpuno različita načina razmišljanja i, ako hoćete, ponašanja?

KARAJBIĆ: Mislim da nema potrebe posebno to razdvajati, dragocjena iskustva koja su stečena radeći u te dvije institucije su veoma korisna u bavljenju ovim poslom. Oni ljudi koji su neposredno radili na provođenju nekih zakona, najbolje mogu uočiti njihove prednosti i nedostatke, kao i ponuditi eventualne korekcije istih. Federacija BiH godinama donosi zakone ne konsultujući ljude koji neposredno na terenu primjenjuju te iste zakone. Mislim da je to greška i da je krajnje vrijeme da se kod izrade zakonskih rješenja više konsultuju ljudi koji neposredno primjenjuju te zakone, jer oni imaju itekako šta reći i mogu unaprijediti cjelokupno zakonodavstvo.

DANI: Vaš politički stav smo čuli u Parlamentu. Možete li, međutim, na osnovu iskustava iz Finansijske policije FBiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH, komentarisati “ekonomske” zakone koje Vlada nudi, poput, ne znam, Zakona o radu, poreznih i zakona o doprinosima? Koliko oni zaista privredu tjeraju u sivu zonu?

KARAJBIĆ: Koliko Vlada Federacije BiH neozbiljno pristupa “reformskim” zakonima, najbolje govori činjenica da je Zakon o radu već pretrpio jednu izmjenu, a najavljuju se nove izmjene i dopune. Poražavajuća je činjenica da poslodavci za neisplaćivanje zarađene plaće radniku neće ni prekršajno odgovarati i činjenica da federalna inspekcija rada ne može kontrolisati rad na crno u kantonima, što je ustupak HDZ-u od njegove “zlatne ribice” SDA. Kada je u pitanju Zakon o porezu na dohodak, to je porez koji se uzima od građanina, a građanin zauzvrat ne dobiva ništa. Došlo je do proširenja poreske osnovice, jer se u Zakonu predviđa oporezivanje toplog obroka, prijevoza, regresa tako da će doći do smanjenja iznosa primanja koji radnik nosi kući, svojoj porodici. Predviđeno je ukidanje poreske olakšice za djecu, što je nedopustivo, tako da će radnik koji ima više djece, biti više oštećen iako imamo pad nataliteta. Ukoliko znamo da je topli obrok faktički kod nas bio neoporezivi dio plate, onda ove izmjene predstavljaju dodatni udar na radničku klasu. Ovakve izmjene dovest će do smanjenja kupovne moći stanovništva, a time do smanjenja potrošnje, što se automatski odražava na usporavanje razvoja Federacije BiH. Kada je u pitanju Zakon o doprinosima, i tu je osnovni cilj Vlade bio proširenje poreske osnovice i povećanje obuhvata obračuna doprinosa. I ove izmjene su uperene protiv interesa radnika, jer se jedan dio doprinosa povećava na teret radnika. Korist na kraju će imati samo Vlada.
Iako je Vlada obećala da će kroz ekonomsku politiku rasteretiti privredu i stvoriti povoljniji ambijent za privređivanje, to se nije desilo. Zato ekonomskom politikom Vlade ne mogu biti zadovoljni ni poslodavci, a radnici pogotovo.

DANI: Kaže ministrica finansija Jelka Milićević ovih dana u jednom intervjuu da Federacija ima planove B i C za budžet bez MMF-a. Jesu li upoznali vas iz opozicije s tim planovima?

KARAJBIĆ: Ne, opozicija o tome nije upoznata. Podsjetit ću vas da je ovo prva Vlada u povijesti Federacije BiH koja je izgubila povjerenje MMF-a zbog neispunjavanja obaveza koje je sama sebi zadala. Mogu samo pretpostaviti da su ti planovi B i C ili zaduživanje kroz emisiju trezorskih zapisa ili zaduživanje kod komercijalnih banaka, ali obje te varijante su znatno nepovoljnije i skuplje od MMF-a.

DANI: Ova tranša MMF-ovog kredita, po ministricinim riječima, stoji zbog uvođenja akciza na gorivo, što je posao države. Ona ne spominje obavezu Federacije da “dubinski analizira” telekome: znate li Vi šta to znači? Da svjesno laže ili da su “nezavisni analitičari” već ušli u BH Telecom i Eronet i spremaju njihovu prodaju?

KARAJBIĆ: Poznato vam je da je ova Vlada krila Reformsku agendu od javnosti, a i od Parlamenta. Tek nakon usvojene inicijative opozicije da se Agenda predstavi javnosti, to je i učinjeno. U istoj se jasno navodi da se najveći resursi građana Federacije BiH, a to su nesumnjivo telekomunikacioni i elektroenergetski sektor, trebaju pripremiti za privatizaciju i eventualno privatizirati. Tek pod pritiskom javnosti i poslanika SDP-a u suradnji sa ostalom opozicijom, Vlada polako počinje odustajati od te svoje namjere. Vlada je donijela i zaključak gdje će trošiti novac od uvođenja akciza prije nego što su one i trebale biti usvojene, nažalost, nije bio planiran namjenski za izgradnju autoputa kako Vlada pokušava predstaviti u javnosti.

DANI: Ministrica spominje i “prodaju financijske imovine”. Možete li nam to prevesti? Konačno na doboš ode Sarajevo-osiguranje ili idu nove emisije obveznica i trezorskih zapisa?

KARAJBIĆ: Pa, Vlada ima udjele u određenim preduzećima. Ukoliko bi se odlučila za prodaju tih udjela, novac bi isključivo trebalo koristiti za uvezivanje radnog staža radnicima. Najavljenu prodaju Sarajevo-osiguranja treba zaustaviti, jer Vlada želi imovinu koja vrijedi više od 50 miliona KM prodati za osam, devet miliona KM, što je daleko ispod realne vrijednosti. Vlada se bavi neodrživim razvojem, jer budućim generacijama ostavlja manje resursa nego što je naslijedila. Održivi razvoj bi bio da bar naslijeđene resurse preda budućim generacijama.

DANI: Imaju li parlamentarci moć da natjeraju Vladu da ozbiljnije razmišlja o takvim potezima? Mislim, možda telekome, elektroprivrede, vodu, zrak, dionice u uspješnim firmama… zaista treba rasprodati, ali mora li rezultat toga biti krpanje budžeta, a ne nešto što će stvoriti nove
pare, novu “dodanu vrijednost”?

KARAJBIĆ: Naravno da mogu ukoliko interese Federacije stave iznad interesa pojedinaca unutar vlastitih političkih stranaka. Ukoliko se vrši prodaja nekih resursa po realnim cijenama bez obezvređivanja njihove vrijednosti i ukoliko se isključivo ti novci koriste za unaprijed javnosti predstavljene razvojne projekte, to može dati pozitivne rezultate. Međutim, poznajući dosadašnju praksu da su izvršene stranačke privatizacije, da je obezvređivana imovina koja se treba privatizirati, da je novac od privatizacije trošen bez ikakvih projekata i na sve osim razvojnih projekata, stav SDP-a je da telekomunikacioni i energetski sektor u Federaciji BiH treba sačuvati u vlasništvu Federacije BiH, ali da u tim kompanijama menadžment treba da se domaćinski odnosi, te da se uspostavi mehanizam u kome će biti odgovorni za poslovanje istih.

DANI: Može li se, ustvari, u ovakvoj BiH uopšte i razmišljati drugačije od dometa svih ovih vlada i premijera koje imamo – daj novi kredit po bilo kojoj cijeni, a vraćaćemo ga tako što ćemo poboljšati uslove poslovanja?

KARAJBIĆ: Drugačije se i može i mora razmišljati. Zaduživanje ima svoju granicu i mi smo blizu te granice. Najbolje za svaku zemlju je da ima stabilnu vlast zasnovanu na programu i ciljevima koje žele postići. Nažalost, kod nas postoji snažno izražena kriza vlasti i imamo vlast bez programa i ciljeva koja obmanjuje javnost da postoji određeni napredak, a građani sami vide da lošije žive. Sa stabilnom vlašću koja će pokrenuti infrastrukturne projekte, borbu protiv korupcije, uvesti vladavinu prava gdje će svi biti isti pred zakonom, uvesti pravičnu raspodjelu, napredak u Bosni i Hercegovini je moguć. Bosna i Hercegovina nije siromašna država, ona ima svoja bogatstva na kojim joj zavide i građani BiH nisu zaslužili da žive loše, potrebna je samo poštenija vlast.

DANI: Kažu rane predizborne ankete da ugled SDP-a raste, a da bi ako se ujedini, ljevica idućeg oktobra opet mogla biti u situaciji da pravi vlast. Jeste li počeli praviti ostvarive programe kojim se može bar pokušati zaustaviti dalje propadanje društva i razbijati beznađe, uz nezaposlenost i ekonomsku nestabilnost, treći najvažniji razlog zbog kojeg ljudi idu iz BiH?

++KARAJBIĆ: Tačno je da po svim do sada urađenim anketama SDP bilježi daleko najveći rast u odnosu na sve političke stranke. Tome je doprinijelo više faktora i sam izbor po principu “jedan čovjek jedan glas”, bili smo i ostali jedina partija koja je tako izabrala predsjednike na svim nivoima, što je u suštini i najdemokratičnije. SDPBiH je krenuo sa izradom programa za 2018. godinu u kome će svakako pored ekonomskih tema i zapošljavanja posebno mjesto zauzeti i fiskalna politika i politika zaduživanja u BiH, kao i poseban ustavni osvrt da li su nam kantoni uopšte potrebni u Federaciji. Mi ćemo se snažno suprotstaviti svakom vidu podjela unutar Bosne i Hercegovine njegujući i gajeći multietnično biće Bosne i Hercegovine i mi od multietnične BiH nikada nećemo odstupiti jer je ona najveća brana podjelama bilo koje vrste.


Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu