SDP BiH
Zoran Gazibarić

Moral moramo vratiti u BiH

Posebno se moral mora uvesti kao kategorija na relaciji poslodavac – uposlenik, te država – privreda – građani, kaže Zoran Gazibarić, privrednik iz Nove Bile.

Zoran Gazibarić je – kako kaže – vlasnik u mirovini: rođen je 1957. godine, završio je gimnaziju u Travniku, član je Udruženja poslodavaca Federacije BiH i član Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH, a zapravo osnivač firme “Nobil”, čija je osnovna djelatnost proizvodnja madraca i kreveta. Ova obiteljska tvrtka nastala je 1989. i smještena je u Novoj Bili kod Travnika.

Potencijali srednje Bosne

“Nobil” ima 105 uposlenih radnika i 70% proizvodnje koju izvozi. Firmu vode Gazibarićeve kćerke, koje osim proizvodnjom, upravljaju i sa devet vlastitih prodajnih poslovnica u Bosni i Hercegovini, koje nude samo vlastite proizvode.

Gospodine Gazibarić, privrednik ste u srednjoj Bosni. Kako biste opisali ekonomiju ovog kraja i cijele BiH?

– Kad me pitate kako vidim ekonomiju moga kraja, trebalo bi da kažem da sam zadovoljan, naravno ako gledam većinu Bosne i Hercegovine i njenu privredu. No, ne da sam nezadovoljan, nego sam ogorčen stanjem u kvantitetu, ali i kvalitetu privrede u našem kraju. Kraj koji bi trebao biti izrazito radnički, gledajući na naslijeđe koje smo trebali iskoristiti kao region sa puno prijeratnih tvornica proizvodnje, u to vrijeme vrlo kvalitetnih i sofisticiranih, prepušten je stihiji, a naša privreda prilikama koje su se ukazivale investitorima ili poduzetnicima ponaosob. Ne kažem da nemamo vrlo respektabilnih firmi, za današnje vrijeme i uvjete, firmi koje su značajne i za naš kraj i za čitavu BiH, pa i firmi izvoznika sa značajnim izvoznim potencijalima, ali smatram da nas je moglo biti mnogo više.

Šta bi Vlada Federacije morala poduzeti da podstakne ekonomski razvoj?

– Potencijali koje je ovaj kraj, u proizvodnom smislu, mogao ponuditi, nisu kanalisani od institucija koje su svojim postojanjem trebale pomoći predstavljanjem ili promoviranjem kako nekad potencijala, tako danas konkretnih mogućnosti. Mjere koje bi Vlada trebala poduzeti da se podstakne novi razvoj morale bi se voditi na nekoliko polja. Dajte da to tako i objasnim. Prvi je obrazovni sistem, kroz obrazovanje više srednjoškolskih usmjerenja, prije svega radničkih zanimanja; potom su neophodne savjetodavne ustanove za formiranje malih i srednjih poduzeća, prije svega da pomognu o načinima formiranja, ali i rizicima pri formiranju i pokretanju samostalnih poslova. Slijede poticajne ili stimulirajuće mjere za pokretanje novih firmi, prije svega proizvodno-prerađivačkih, u smislu otklanjanja administrativnih barijera, ali i ukidanju nameta – taksi, koji su enormno veliki. Posebno što su formiranje ili pokretanje proizvodnje vrlo skupi.

Odlazak radnika

Vlada bi morala stimulirati transferiranje tehnologija jer je očito da zaostajemo za tehnologijama zemalja okruženja, a to se ne može stizati tako brzo niti lako. Trenutno je jedan od najvećih problema domaćoj privredi kako podići plate proizvodnom radniku da bi se zaustavio odlazak radnika u zemlje okruženja koje nude bolje osobne dohotke. A da postoji mogućnost da privrednici ostanu kurentni sa domaćim proizvodom na stranom tržištu ili da se domaći proizvod može nositi na domaćem tržištu sa stranom, vrlo često, subvencioniranom robom, taj bi se problem ublažio. Znači, Vlada bi morala stimulirati izvoznu proizvodnju i ujednačiti uvjete izvoznih poslovanja uvjetima koji vladaju u okruženju. Također, Vlada se svojim instrumentima mora uključiti u suzbijanje sive ekonomije, kako u privatnom, tako i u državnom sektoru. Neuplaćeni doprinosi i neisplaćene plate, bilo kojem ili bilo čijem uposleniku, teret su i smanjenje potrošnje i legalnim privrednicima, ne samo državnim fondovima.
SBK je kanton s takozvanim dvostrukim režimom.

Koliko to objektivno usporava lokalni rast i razvoj?

– Ovakav politički ustroj regije, kantona ili općine sigurno je da može i jeste velika smetnja i teret zajednici globalno i sigurno i veliki trošak. Nemam pravo baš tvrditi, ali nekako sam uvjeren da bi se boljim i za sve prihvatljivijim, prije svega obrazovnim programima, mogle izbjeći podjele u najosjetljivijem dijelu populacije, kod djece u školi. Smatram da je netko, iz viših obrazovnih struktura, definirao “nacionalne predmete”, ili iste prilagodio djeci i njihovim shvaćanjima, prije svega povijesti, a onda i jezika – mogla se izbjeći sada već “normalna podjela” među djecom. Vjeronauk nisam ni spomenuo u obrazovnom sistemu države, jer mislim da bi se morao vratiti u vjerske institucije. No, podijeljenost ili “poseban režim”, čini mi se, odgovara određenim nivoima vlasti, kako bi imali više prilika za upošljavanje “svojih” ljudi na “svojim” mjestima. Pa nije čudo da imamo dva direktora ili dva predsjednika na jednom mjestu ili na jednom poslu, ponekad i po tri “naša” na “našim” mjestima.
Čuli ste za inicijativu da se Ustav FBiH mijenja tako da se ojačaju lokalne zajednice, objedine fondovi, odnosno reorganizira vlast, tako da se dio nadležnosti uz regionalnu zastupljenost fokusira u Federaciji. Šta mislite o tom pristupu?
– Uz zaštitu prava svih građana i naroda u BiH, bez mogućnosti majorizacija ili dominacija naroda nad drugim narodima, inicijativa koja vodi ukidanju suvišnih nivoa vlasti, odnosno smanjenju troškova administracije u BiH je dobrodošla. Objektivno smatram da nivo vlasti kantona – županija, sa svim postojećim organizacionim strukturama unutar kantona – županije, pa i ovlastima koje imaju je više teret nego pomoć razvoju ovog društva.

Ukidanje kantona

Uvjeren sam da bi pravilnom raspodjelom nadležnosti i prava između općina i Federacije mogao biti enormno smanjen trošak administracije u ovoj državi, a također sam mišljenja čak da bi i učinkovitost administracije kako na općinskom, tako i na državnom nivou mogao biti puno kvalitetniji. Isto tako, smatram da bi eventualnim ukidanjem kantona, a preseljenjem svih uposlenih u neku novu općinsku ili federalnu administraciju, učinak bio onakav kakav sada imamo, a to znači vrlo loš i skup. Samo ako, kao građani kući, tako i kao građani u državi racionalno upravljamo troškovima, imamo šansu da preživimo ili čak da i uživamo u onom što si sami možemo priuštiti. U suprotnom, nastavit ćemo se zaduživati i trošiti nezarađeno, a to nema budućnost.

Da li bi to moglo biti rješenje koje bi olakšalo rast i razvoj i u konačnici stvorilo preduvjete za brži put ka EU cijele BiH?

– Ubijeđen sam i tvrdim, da kao građani, narodi, nacije, uposlenici ili poslodavci, djeca ili odrasli, članovi ili simpatizeri, imamo šanse da radimo i zaradimo za normalan život, da živimo jedni sa drugima, da uživamo u ovom što imamo i možemo si stvoriti, samo se moramo uvažavati i cijeniti, a vratiti normu koja se zove “moral” u sve segmente društva. Posebno se moral mora uvesti kao kategorija na relaciji poslodavac – uposlenik, te država – privreda – građani. Po momo mišljenju, više svega ovoga i poluotvorena vrata Evropske unije će se otvoriti širom, a tada će biti i više reda i zakona u BiH.

(Izvor:Oslobođenje)


Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu