SDP BiH
Emina Abrahamsdotter

Globalni klasni rat: Nasilje, izrabljivanje i represija nad radnicima u svijetu se i dalje pogoršava

Na sceni je globalni klasni rat, a u BiH taj rat traje već 25 godina. Prema tek objavljenom izvještaju Međunarodne konfederacije sindikata BiH se nalazi u predzadnjoj grupi zemalja koje sistemski krše radnička prava. Pored BiH od zemalja iz regiona samo je još Srbija u ovoj kategoriji. Društvo dijelimo zajedno sa zemljama poput Čada, Demokratske Republike Kongo, El Salvadora i Mauricijusa.

Globalni klasni rat ima za cilj eksploataciju ljudskih resursa, i potpunu kontrolu djelovanja radničke klase kako bi se njena snaga umanjila u borbi za svoje interese. Taj klasni rat u BiH traje već predugo i nacionalističke javne politike čine sve da etničkim podjelama kontrolišu i izrabljuju radnike u interesu elite i bogatih, a sve pod plaštom zaštite nacionalnog identiteta. Rezultat su masovna nezaposlenost, rasprostranjeno radničko siromaštvo, napuštanje zemlje, politička dehumanizacija radnika i slabljenje i kontrola sindikata.

Prije nekoliko dana objavljen je Globalni Indeks prava za 2017. od strane Međunarodne konfederacije sindikata. Ovaj indeks predstavlja stanje radničkih ljudskih prava u 139 zemalja širom svijeta, a na skali od 1 do 5 opisuju ukupno stanje poštivanja radničkih prava u jednoj zemlji. BiH se nalazi u kategoriji 4 (od 5), što znači da na sceni imamo sistemsko kršenje radničkih prava. U izvještaju se navodi rastući negativni globalni trend izrabljivanja radnika i radnica. Za samo jednu godinu broj zemalja u kojima je ovaj trend prisutan je porastao za 10%. Radnici i sindikalni aktivisti izloženi su ubistvima, prijetnjama, nasilju i zatvorskim kaznama širom svijeta. Najopasnije zemlje za radnike su Katar, Ujedinjeni Emirati, Egiptat, Turska, Kazakstan, Bangladeš, Filipini, Južna Koreja, Guatamala i Kolumbija. A lista je mnogo duža.

U kontekstu globalnih politika zastrašivanja, rastućeg nacionalizma i izmišljotine o sukobu civilizacija sa jedne i pohlepnog, destruktivnog neoliberalnog kapitalizma sa druge strane nalaze se milioni radnika i radnica koje su izloženi okrutnom izrabljivanju i iskorištavanju. Njihova prava se grubo krše i uskraćuje im se osnovno ljudsko pravo – pravo na sindikalno organizovanje putem kojeg bi imali šansu da poboljšaju svoj položaj.

I u Bosni i Hercegovini je ugroženo pravo na sinidikalno organizovanje i djelovanje, posebno u privatnom sektoru. Mnogi radnici trpe izrabljivanje, ponižavanja i kršenje zakonom zagarantovanih prava. U izvještaju MKS-a se navodi da je u BiH na djelu anti-sindikalno djelovanje kao i miješanje u unutrašnji rad sindikata. Sindikalci i sindikalke su izloženi zastrašivanju i pritiscima da napuste sindikate ili se priključe «žutim sindikatima». Iako zakon garantuje potpunu slobodu sindikalnog organizovanja u praksi je najčešće nemoguće organizovati radnike bez dopuštenja i saglasnosti poslodavca. Formalno radnici imaju mnoga prava ali nemaju zaštitu države u ostvarivanju istih. Jednostavno, država se ne trudi da uspostavi efikasne mehanizme zaštite radničkih prava.

Kako jaz između bogatih i siromašnih raste svijet stoji pred najvećim izazovom našeg vremena, a to su društvene nejednakosti. Sindikalni pokret u svijetu je snaga koja može snažno smanjiti ove razlike uspostavljajući ravnotežu između rada i kapitala kao i uvođenje demokratije u ekonomske odnose između radnika i poslodavaca. Također, sindikalno organizovanje je inkluzivno i ruši zidove i podjele među ljudima u njihovom zalaganju za zajedničko dobro svih.

Mnogo je društvenih koristi u sindikalnom organizovanju i poštivanju radničkih prava. Ipak, poslodavci kršeći međunarodne radničke standarde, a često i zakonodavstvo svojih zemalja, radnicima uskraćuju sindikalno organizovanje i neovisno sindikalno djelovanje. Najgori primjer radničke eksploatacije u svijetu je Katar koji nastavlja šokirati svijet tretmanom radnika migranata, posebno u privremenim radovima vezanim za svjetsko fudbalsko prvenstvo 2022. Radnici iz Bangladeša, Indije i Nepala čine 90% ukupne radne snage u zemlji i izloženi su prisilnom radu, ne mogu napustiti zemlju jer im poslodavci oduzimaju pasoš niti promijeniti posao, a na platu često čekaju mjesecima živeći u mizernim uslovima.

Vladajuće SDA, HDZ, SNSD, SDS, SBB snose odgovornost za stanje stvari radnika. Ali oni se oglušuju, a njihova šutnja zapravo govori sve – ne samo da ih nije briga, već da su saučesnici u globalnom rata protiv radnika čineći sve da bosanskohercegovačke radnike zadrže na dnu materijalnog i društvenog položaja do kojeg su ga i doveli.


Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu