SDP BiH
Milan Račić

Evropa i mi ?

2017.godina već je obilježena ulaskom Trampa u Bijelu kuću, Tereza Mej je uveliko zakoračila u Brexit, a u samoj Evropi slijede krupne državničke promjene. Izazovi su ogromni: jedan ili novi Brexit, Rusija – SAD – Sirija, Turska i ustavne promjene, Tramp i kreiranje novih politika, izbjeglice, nedovršeni Balkan i mnogo drugih većih ili manjih problema…

A šta je sa proširenjem i novim balkanskim članicama?

Ako iz EU izlaze najveće poput Engleske, može li se broj nadoknaditi ulaskom novih-manjih i svježe formiranih država sa Balkana koje bi umjesto stabilnosti najvjerovatnije donijele još klimaviju Uniju. Pođimo redom. Od država koje su podnijele zahtjev za članstvo u EU najdalje je otišla Crna Gora sa kojom su otvorena 24 poglavlja i 2 završena. Srbija je sa 4 otvorena poglavlja i bremenom Kosova. Makedonija na startnim pozicijama i nestabilnom unutrašnjom situacijom i na početku pregovora. Kosovo sa nedorečenim i nepriznatim statusom, ne samo od Srbije, nego i još pet zemalja članica EU, tek je potpisalo Sporazum o stabilizaciji, koji još uvijek nije ratifikovan u svakoj članici EU.

A gdje je i šta je tu BiH?

Mladi, ali i stari u BiH ne žele i ne mogu živjeti u kantonima i entitetima gdje im znanje i diploma nije mjerilo vrijednosti. Ne žele živjeti tamo gdje je Hag jedino Evropa, a najznačajnija vijest ko je uhapšen i osuđen, ili ako nije, šta se još čeka. U ostanak ih ne mogu uvjeriti isprazne priče o 100.000 novozaposlenih, niti uvjeravanja da će od od idućeg ponedeljka, ali ne znamo koje godine, BiH postati najveće gradilište. Do iznemoglosti se, zato, zagovaraju promjene ustava i zakona koje u pravilu završavaju kao neuspio pokušaj u ladicama predlagača. O ustavnim promjenama, bilo BiH, entitetskih ili kantonalnih ustava formirano je bezbroj expertnih radnih grupa, od ambasada do nevladinih organizacija. Potrošeno je mnogo novca, još više vremena i političkih prepucavanja da bi se u jednom entitetu utvrdilo kako je Dejtonski sporazum neophodno mijenjati, a u drugom kako se nisu stekli bilo kakvi uslovi za promjenu postojećeg.

Mnogo nam je u BIH, danas, važnije da li je Meša ili Andrić, naš ili njihov, je li Šantić, mostarski, srpski, jugoslavenski ili svjetski pjesnik. Potom će uskrsnuti međunarodni predstavnici koji su i za vrijeme svoje neprikosnovene vladavine u BiH, oličeni u liku i dijelu Visokog predstavnika, prepoznati kao bager reformatori, ili kao donosioci zakona i odluka preko noći i koljena, pa zagovarati demokratiju i savjetovati promjene ustava i objašnjavati značaj Evropske Unije. Zapravo, ti isti, po okončanju mandata dolaze i prodaju jeftinu političku priču šta bi i kako u BiH trebalo činiti i raditi. Istovremeno, dok kod nas zagovaraju univerzalne vrijednosti, EU posebno, njihova zemlja napušta tu istu Uniju, a o ljudskim, izbjegličkim i migrantskim pitanjima razgovaraju isključivo putem zabrana i žičanih ograda. BiH im tako dođe kao poligon ne samo za političke, nego mnogo važnije za ostvarivanje njihove lične i koristi države koju su predstavljali. Ostvareni su tako interesi banaka i kapitala iz zemalja koje su oni doveli i odredili, ugašene su ili marginizovane BiH banke, poljoprivrednicima se na svaki način onemogućava prodaja i proizvodnja domaćeg. Umjesto poticaja za proizvodnju dobiće nalog kako da upakuju krompir koji će, kad bude vrijeme izvozu, dobiti zabranu jer nije certifikovan u institutu koji je još u formiranju.

S takvom BiH ne može se iskoračiti ni na Balkan, a u Evropu tek i da ne govorimo. Dok se u BiH očekuje popunjavanje upitnika za EU, što vam dođe kao CV za posao, 540.000 nezaposlenih jednako će čekati na posao kao i država ulazak u EU. No, ovdje se slave prvi koraci i formiranje imaginarnih koordinacijskih tijela i organa koji bi trebalo nakon usaglašavanja dvadesetak unutrašnjih kantonalnih, entitetskih, distrikt i inih organa državu približiti uniji ili, prije će biti, još je više udaljiti i od Evrope i od civilizacije.
U kakvu to i koju Evropsku Uniju hoćemo? Dramski pisac Siniša Kovačević primjećuje da danas postoje dvije različitosti – jedno je država Evropska unija, a drugo Evropa. Unija je prostor, a pogotovo ako si mali – neravnopravan, prostor gdje ti se znoje dlanovi, gdje su milioni birokratskih propisa i nametanja, gdje državama naređuju šta moraju, a šta ne moraju raditi. Kovačević, s pravom, upoređuje Moskvu i Kominternu iz pedesetih, na jednoj i Berlin i Brisel na drugoj strani iz ovih godina, gdje važi princip „veži konja gdje ti gazda kaže“. Istovremeno, prave evropske tekovine i vrijednosti su nešto sasvim drugo i prihvatljivo. Školovanje, znanje, Manchester United sindikalni pokreti i donedavno ljudska i manjinska prava.

Dodaju li se ovome tzv. alternativni „B“ planovi za prijem balkanskih država u paketu i po ubrzanoj proceduri, situacija postaje još komplikovanija i gura ka većoj neizvjesnosti. Sve da se ovaj projekat i ostvari zemlje Balkana bi tako postale članice drugog reda, uz za njih i njhove vođe posebno, privilegiju dobivanja novca iz evropskih fondova. No, na ovom pitanju koplja se lome i u samoj Evropi. Da li bi to poremetilo odnose unutar same EU, kao i da li bi to bilo američko ili evropsko prisajedinjenje država Balkana? Sve ovo, s posebnom pažnjom i povećanim uticajem posmatra Rusija i nekome stariji brat, odnosno polubrat – Putin, nekima i vojni neprijatelj na čije granice kane poslati tek probeharalu sopstvenu vojsku.

U državi u kojoj bi se Predsjedništvo trebalo sastati tek poslije tri mjeseca, parlament uvesti dodatnih 15 feninga po litri goriva, a ko zna zašto i kako, da li po hitnom ili redovnom postupku, da li glasanjenjem kooalicijskih ili tzv.opozicionih stranaka, da li po dogovoru SDA i SNSD-a, ili zavlačenjem u džepove građana novom poreskom politikom u Federaciji, ili smanjenjem penzija budućim penzionerima, jedine su dileme partija na vlasti koje sve svoje promašaje nadoknađuju ogoljavanjem građana i kreditima svjetskih finansijskih moćnika koji će ubrzo zavladati onim od preostalog, strujom i telekomom, a onda nam jedino preostaje za konsultanta angažovati premijera Grčke sa bogatim dužničkim iskustvom.
Uz sve to, narednih mjeseci nas očekuju teške političke priče o novom izbornom zakonu, novim virtualnim izbornim jedinicama, novim podjelama i prepucavanjima, sve tamo do oktobra 2018.godine.


Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu