SDP BiH
Prof.dr. Anto Domazet

Demokratski bojkot-jedini odgovor

Što je zajedničko Vijeću ministara BiH (VM BiH) i Vladi F BiH u predlaganju nekoliko važnih zakona – zakon o povećanju akciza u BiH i zakoni o porezu na dohodak i o doprinosima u F BiH? Zajedničko je to što oba predlagača vrijeđaju intelektualnu sposobnost zastupnika, što ignorišu javnost i građane i što nemaju jasne politike, niti projekte za čije ostvarenje bi trebalo da posluže zakoni koje predlažu. Zakoni umjesto da budu sredstvo za ostvarenje politika postaju sami sebi svrha, a prikupljena sredstva bi trošili po svojim političkim prioritetima, a ne na osnovu javnih interesa i potreba.
Oni traže da se krupni zahtjevi za povećanje cijena javnih usluga prihvate bez ikakve argumentacije i dokaza kako će ta sredstva biti utrošena i kakve će efekte po društveno blagostanje i kvalitet života proizvesti.Nobelovac Joseph Stiglitz navodi pet karakteristika dobrog poreskog sistema:

1) ekonomska efikasnost (sistem potiče štednju, investicije, zapošljavanje i rast plaća i dohodaka),

2) administriranje poreskog sistema (jednostavno i razumljivo provođenje),

3) fleksibilnost (smanjenje stopa poreza u vrijeme niskog rasta i obrat¬no),

4) politička odgovornost (transparentnost poreza, jasna definicija obveznika i namjene poreza) i

5) fer definiranje poreskih obaveza (dohodak, potrošnja ili nešto treće kao osnovica oporezivanja, te kapacitet plaćanja poreza).

Ovih pet kriterija pokazuju koliko je sofisticirano pitanje izgradnje poreskog sistema u zemlji kao što je BiH, suočenoj sa sporim i nesigurnim ekonomskim rastom, niskim nivoom investicija i visokom nezaposlenošću, velikim deficitima i zaduženošću javnog sektora, te velikim poreskim pritiscima na plaće i barijerama za razvoj privatnog sektora.
Vijeće ministara traži da se akcize na gorivo povećaju za 0,15 KM po litri i da se uvedu akcize na druga pogonska goriva. Kaže se da se akcize povećavaju sa namjerom povećanja cestarine kao namjenskog prihoda za autoceste i ceste u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ali u obrazloženju prijedloga zakona nema ni riječi o tome koliko je do sada skupljeno tih sredstava (dosadašnja akciza iznosi 0,10 KM/l), kako su ona utrošena, koliko će se skupiti sredstava po novim iznosima akciza, za šta će ona biti iskorištena, koliki obim gradnje cesta i autocesta će biti podržan iz tih sredstava i na kojim dionicama, kolika su sadašnja zaduženja i koliko će novih kredita biti korišteno, kolike su sadašnje i projecirane obaveze za otplatu kredita za autoceste, koliko se prihoda prikupi korištenjem cesta kroz naplatu putarina, koliko sredstava nedostaje za otplate kredita i druge važne okolnosti vezane za ovaj prijedlog.

Čak i najraspoloženiji promotori ovakve odluke zanijeme pred količinom ignorancije VMBiH – da li zbog neznanja, da li zbog toga što o tome nemaju vizije niti procjene, da li zbog toga što takve podloge za odlučivanje o zakonima ne smatraju važnim i potrebnim, to nije bitno jer govori o istom – vlade koje to rade ne mogu imati nikakav kredibilitet za svoje prijedloge. Ovo pitanje zove se procjena utjecaja regulacije na određenu oblast (Regulatory Impact Assessment – RIA), o čemu je EU dovoljno instruktivno djelovala na obuci vlada u BiH. Izgleda da ni sami predstavnici EU i međunarodnih institucija u insistiranju na hitnom usvajanju ovog zakona ne drže do onoga što su standardi transparentnog i kredibilnog vođenja javnih politika.

Vlada F BiH inicira temeljiti preustroj poreza na dohodak i sistema doprinosa za vanbudžetske fondove. To je potrebno učiniti iz niza razloga, a prvenstveno radi rasterećenja rada i poslodavaca i na taj način poboljšanja poslovne okoline za brži ekonomski rast, zapošljavanje i investicije. Prihodi od poreza i doprinosa prema podacima za 2015. godinu iznosili su oko 3,2 mld. KM, a predlagao ne daje procjenu koliko bi iznosili po novom prijedlogu. Rješenjima iz nacrta zakona o doprinosima predviđeno je da se smanje doprinosi sa 41,5% na bruto plaće na 33%, ali uz istovremeno proširenje osnovice doprinosa. Rješenjima novog zakona o porezu na dohodak uvodi se porez na štednju i na isplaćene dividende, sa poreskim oslobađanjem do godišnjeg prihoda od 8.400 KM, stopom od 10% za prihode iznad tog iznosa do 18,000 KM, a nakon toga stopa se povećava na 20%. Efekti poreza i doprinosa trebalo bi da budu neutralni, to je zapisano kao obećanje u tzv. Reformskoj agendi, a i na to se vlada i premijer stalno zaklinju.

Kako ocijeniti šta novi zakoni proizvode kada nacrti njihovih zakona ne nude nikakve makroekonomske analize, niti se pokazuju istorijski podaci o porezima i doprinosima, niti se daju ikakve projekcije novih poreza i doprinosa. Anegdotalno djeluje zapažanje da se u obrazloženju nacrta zakona o doprinosima daje ocjena da će njihov efekt biti neutralan, a zatim se u nacrtu zakona o porezu na dohodak kaže da će porast prihoda od tog poreza kompenzirati gubitak prihoda po osnovu novog zakona o doprinosima.
Dakle, totalna konfuzija koja pokreće pitanje kompetentnosti predlagača u ovako krupnim reformama. Posebno treba svu javnost F BiH da brine to što nema minimalne transparentnosti datih prijedloga, a dodatni razlog za zabrinutost je to što vlada ne osjeća obavezom da prikaže jasnu viziju ekonomsko-socijalnog razvoja u svjetlu predloženih zakona. Ne vidimo nikakvu vezu predloženih zakona sa budućim ekonomskim rastom, zapošljavanjem, investicijama, poboljšavanjem poslovne okoline, rasterećenjem plaća i poslodavaca, smanjenjem javnog sektora i eliminacijom deficita javnog sektora.

Umjesto toga, predlagači se drže tehničkih aspekta problema i navo¬de kao glavne ciljeve proširenje osnovice i povećanja obuhvata obračuna doprinosa, harmonizaciju osnovica za obračun doprinosa, pojednostavljenje obračuna doprinosa, smanjenje stopa, jačanje finansijske discipline u ovoj oblasti, smanjenje sive ekonomije i stimuliranje zapošljavanja, pri tome vodeći računa o održivosti vanbudžetskih fondova kao nosilaca obaveznih socijalnih osiguranja. Dakle, poslovni sektor i građani očekuju rasterećenje obaveza po osnovu rada – plaća, za poslodavce i za domaćinstva, a vlada predlaže povećanje poreza.

Zakoni koji se predlažu na izneseni način zaslužuju samo jedan demokratski ishod – da budu bojkotirani i da se o njima ne raspravlja dok se ne oslone na konzistentne javne politike i osiguraju pouzdane analize i projekcije efekata njihove primjene na životni standard građana. Većina u bosanskohercegovačkom društvu vapi za reformama, koje bi trebalo da podižu konkurentnost privrede, povećavaju šanse za zapošljavanje, bolje plaće i veću dostupnost i viši kvalitet javnih usluga. Vlade koje svojim prijedlozima reformi ne stoje iza takvih očekivanja društva i ne zaslužuju podršku.

(Izvor:Oslobođenje)


Moj profil

Zahvaljujući našem sistemu za administraciju Atlas, svaki član SDP BiH posjeduje vlastiti profil na stranici atlas.sdp.ba.

Ova mogućnost dozvoljava svim članovima da sami provjere i ažuriraju podatke na vlastitom profilu, da provjere stanje plaćenih članarina, kao i da učestvuju u anketama koje pokreće SDP BiH.

Kliknite ovdje da pristupite Atlasu