Otvoreno pismo poslanika Denisa Bećirovića

OTVORENO PISMO POSLANIKA DENISA BEĆIROVIĆA VISOKOM PREDSTAVNIKU U BiH VALENTINU INZKU POVODOM ANTIDEJTONSKIH AKTIVNOSTI ORGANA BOSANSKOHERCEGOVAČKOG ENTITETA RS S CILJEM ODRŽAVANJA ANTIUSTAVNOG I NELEGALNOG REFERENDUMA O DRŽAVNOM PRAVOSUĐU BOSNE I HERCEGOVINE

 

Poštovani gospodine Inzko,

Najavljeni entitetski referendum o Sudu i Tužilaštvu države Bosne i Hercegovine kojim se žele uništiti državne pravosudne institucije i obaviti posljednja priprema za raspisivanje referenduma o antidejtonskoj i antiustavnoj secesiji bosanskohercegovačkog entiteta RS, koja je i kongresna odluka usvojena od strane vladajućeg SNSD-a u manjem entitetu, predstavlja nesagledivo opasno uzurpiranje nadležnosti države i krajnje opasno kršenje Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

Postojanje Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine zasnovano je na Ustavu, jer su, između ostalih, tako potvrdile dvije institucije koje su garant zaštite Ustava Bosne i Hercegovine: Ustavni sud Bosne i Hercegovine i Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Entitetski referendum u RS-u o državnim pitanjima je otvoreno pozivanje na nepoštivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ovakav referendum je svojevrsni poziv i na druga krivična djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine, kao što je napad na ustavni poredak.

Gospodine Inzko,

Mora postojati odgovornost za antidejtonske i antiustavne poteze političara iz manjeg bosanskohercegovačkog entiteta koji svojim antidejtonskim aktivnostima žele rušiti ustavni poredak države Bosne i Hercegovine. Najavljeno održavanje entitetskog referenduma temelji se na nepoštivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – koji je nadležni organ za tumačenje Ustava Bosne i Hercegovine. Njegove odluke su konačne i obavezujuće i neprihvatljivo je da se 10 godina nakon donošenja tih odluka preispituju odluke tog organa. Zato, posebno želim istaći, odluke o ustavnosti Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine i Zakona o Tužilaštvu Bosne i Hercegovine donesene su na osnovu Ustava, zakona i procedure o radu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Projekat rušenja Suda i Tužilaštva države Bosne i Hercegovine je još jedan dokaz postojanja opasne i programirane politike čiji je cilj da u ovoj fazi uruši dvije izuzetno važne pravosudne institucije koje su garant vladavine prava u Bosni i Hercegovini, a kojima neprekidnu podršku daje i međunarodna zajednica. Međutim, ovo je samo prvi korak i nagovještaj mnogo ozbiljnijeg plana, ukidanja svih državnih institucija Bosne i Hercegovine. Nema nikakve dileme, najavljenji nelegalni entitetski referendum poslužio bi kao temelj za stavljanje van snage svakog drugog zakona koji je donesen na nivou države (Krivični zakon Bosne i Hercegovine, zakoni o krivičnom postupku, parničnom postupku, upravnom postupku, izvršnom postupku itd.).

Gospodine Inzko,

Najavljeni entitetski referendum je brutalni udar na međunarodno priznatu državu Bosnu i Hercegovinu i direktni atak na mir, suverenitet i nezavisnost naše države. U suštini, riječ je o najopasnijem ugrožavanju mira od 1995. godine do danas i opasnom pokušaju unilateralnog rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Umjesto da naša država otvori evropsku perspektivu do kraja 2015. godine, ona bi mogla, kako sada stvari stoje, jednostranom voljom Milorada Dodika i većine predstavnika bosanskohercegovačkog entiteta RS da bude gurnuta u opasnu avanturu s nesagledivim posljedicama za građane i narode Bosne i Hercegovine i cijeli region.

Istina, ova avantura zagovornika separatizma odvijala bi se u neuporedivo drugačijim okolnostima i s promijenjenim omjerima snaga. Naime, snaga Dodikovih separatista je višestruko slabija nego što je to bio slučaj kada su te snage predvodili haški optuženici Radovan Karadžić i Ratko Mladić, koristeći oružje JNA kao ondašnje četvrte vojne sile u Evropi. Zato Dodiku i njemu sličnim političarima trebate i Vi poručiti da se nikada više ne može ponoviti 1992. godina. Nema više do zuba naoružane armije JNA kojom komanduje režim Slobodana Miloševića i naivnih građana naše države. Bosna i Hercegovina je danas puno jača nego 1992. godine, a velikosrpski hegemonisti neuporedivo su slabiji nego 1992. godine. Bosna i Hercegovina ima ubjedljivo više onih koji su spremni da je čuvaju demokratskim i pravnim sredstvima nego onih koji su spremni ustati protiv svoje domovine. Također, naša država ima i neuporedivo više prijatelja i saveznika širom svijeta nego što to imaju novopečeni separatisti i sljedbenici politike Miloševića, Karadžića i Mladića.

Gospodine Inzko,

Međunarodna zajednica je kreator Dejtonskog mirovnog sporazuma institucija koje garantiraju mir u Bosni i Hercegovini i vladavinu prava. Ona je aktivno učestvovala u formiranju državnog pravosuđa i ima odgovornost da ga zaštiti od antidejtonskih i antiustavnih udara. Najavljeni entitetski referendum je mnogo veći, ozbiljniji i opasniji napad od svih koje smo da sada vidjeli u postdejtonskom periodu i zahtijeva korištenje svih instrumenata i ovlasti koje stoje na raspolaganju međunarodnoj zajednici kako bi se zaustavile destruktivne snage koje ugrožavaju mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i regionu.

Ne zaboravimo važnu činjenicu, Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od novembra 1995. godine Bosna i Hercegovina, prema precizno napisanim odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država. Održavanje antidejtonskog i antiustavnog referenduma o Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine značilo bi nepovratni kraj entiteta kao tvorevina koje su kao unutrašnje administrativno-teritorijalne jedinice priznate 1995. godine unutar države Bosne i Hercegovine, a koje nikada nisu postojale u višestoljetnoj historiji naše države prije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Jer, desi li se jednostrano uzrokovani krah Dejtonskog mirovnog sporazuma, na snagu se vraća ustavnopravni sistem Republike Bosne i Hercegovine, kao međunarodno priznate države – punopravne članice Ujedinjenih nacija i jedne od tri strane potpisnice (Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

Gospodine Inzko,

Međunarodna zajednica je sada na potezu. Dejtonski mirovni sporazum ovlastio Vas je da ga čuvate i brinete o njegovom provođenju. Neko će morati zaštititi mir i državu Bosnu i Hercegovinu jer ovako dalje ne ide. OHR je i uspostavljen upravo da bi imao takav mandat – da očuva i garantira mir i adekvatno provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, pa kada je to neophodno – i korištenjem bonskih ovlasti. Neefikasnu diplomatiju popuštanja, praznih riječi i birokratskih saopćenja pokušavaju potpuno poraziti, poniziti i ismijati predsjednik manjeg entiteta Milorad Dodik i njegovi mentori, te su i krenuli u otvoreno rušenje pravnog poretka države Bosne i Hercegovine.

Gospodine Inzko,

Na kraju, kao ovlaštenog i dobronamjernog međunarodnog predstavnika u Bosni i Hercegovini, pozivam Vas da, u interesu svih građana i naroda Bosne i Hercegovine, zaustavite antidejtonsku i destruktivnu politiku. Preduzmite konkretne i blagovremene poteze i mjere kako ne bismo ponovo slušali riječi kajanja za neučinjeno kakvih smo se proteklih godina i decenija naslušali. Tim prije što opasnost od destabilizacije ne prijeti samo Bosni i Hercegovini već i cijeloj Evropi.

S poštovanjem,

 

Poslanik u Predstavničkom domu

Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

  1. Denis Bećirović

Na prijedlog Denisa Bećirovića 25 poslanika uputilo pismo Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija

Poštovani gospodine Generalni sekretaru,

Vaša Ekselencijo,

 Prošlo je dvadeset godina od genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.

I ovog jedanaestog jula mnoge žrtve će naći svoj konačni smiraj u mamorijalnom centru u Potočarima, a porodice, rodbina, prijatelji i veliki broj dobronamjernih ljudi će odati počast žrtvama najvećeg stradanja u novijoj istoriji svijeta.

Dozvolite da vas upoznamo da je dvadeset pet poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz svih konstitutivnih naroda i iz reda ostalih nedvojbeno dalo podršku inicijativi Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske za usvajanje Rezolucije o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici.

Uvjereni smo da će pravdoljubivi svijet poučen odlukom Međunarodnog suda pravde u Hagu, ali i opredijeljen za izgradnju pravednije i bolje budućnosti za sve građane svijeta, prepoznati i prihvatiti one vrijednosti koje čovječanstvo treba da učini mnogo humanijim i pravednijim.

Želimo vam, Ekselencijo, i ovom prilikom izraziti naše najiskrenije uvažavanje i uputiti vam Zaključke koje podržava i koje je potpisala većina poslanika ovog Doma.

 

Nemoguće donošenje strateških odluka bez učešća Parlamenta Federacije BiH

Juče je u Sarajevu održana sjednica Predsjedništva Socijaldemokratske partije BiH na kojoj je usvojen prijedlog Pravilnika o održavanju unutarpartijskih izbora za predsjednika/predsjednicu partije, o čemu će konačni sud dati članovi Glavnog odbora SDP BiH na sjednici koja će biti održana u Doboju 27. juna.

Predsjedništvo je osudilo najavu Vlade Federacije BiH o prodaji državnog kapitala u javnim kompanijama, čime je još jednom dokazano da su vladajućoj koaliciji ključni prioritet rasprodaja državne imovine i rješavanje kadrovskih križaljki, umjesto rješavanja nagomilanih problema građana. Vlada, koja je izgubila podršku parlamenta, ne može donositi odluke koje su od strateškog značaja za Federaciju.

SDP BiH još jednom daje punu podršku britansko-njemačkoj inicijativi i naporima međunarodne zajednice u reformskim procesima, ali poziva SDA i HDZ da javnosti konačno predstavi famoznu Reformsku agendu i pojasni kako uredbama namjeravaju mijenjati zakone, što je najavljeno u toj Agendi, kao i spajanje više entitetskih agencija i institucija, za što, u ovom trenutku, ne postoje zakonski osnovi.

Predsjed 2

Predsjedništvo je osudilo hapšenje Nasera Orića kao i zahtjev Srbije za njegovim izručenjem, što je samo dodatno usložilo političko-sigurnosnu situaciju u BiH. Također, zapanjujuće je i to da su državne institucije, od Predsjedništva BiH, pa do državnog Ministarstva pravde, svojim zakašnjelim reakcijama omogućili Srbiji da uputi zahtjev za Orićevim izručenjem, čime su u pitanje doveli obilježavanje dvadesetogodišnjice srebreničkog genocida.

Također, članovi Predsjedništva su osudili sramotnu odluku Ministarstva prosvjete i kulture, kao i vlasti, Republike Srpske da djeci u đačke knjižice upisuju termin bošnjački, umjesto bosanski jezik. Neprihvatljivo je da se u 21. vijeku bilo kome osporava pravo da svoj jezik zove kako on želi, pogotovo jer su takve stvari definisane državnim Ustavom, koji jasno kaže da su u BiH u službenoj upotrebi tri jezika – bosanski, hrvatski i srpski, te dva pisma – latinica i ćirilica.
Članovi Predsjedništva traže hitnu reakciju Ministarstva civilnih poslova BiH, OHR-a i OSCE-a, s obzirom da se radi o evidentnom i flagrantnom kršenju osnovnih ljudskih prava i Ustava BiH.