Samo ljevičari mogu ušutkati radikalizme koji se bude na multietničkom Balkanu

Danas je u prostorijama Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP BiH) održan sastanak između Zorana Zaeva, predsjednika Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) i Nermina Nikšića, predsjednika SDP BiH. Na sastanku se pričalo o aktuelnim društveno-političkim pitanjima u Bosni i Hercegovini i Makedoniji, kao i o pitanjima regionalne saradnje. Ove sestrinske ljevičarske partije dogovorile su korake daljnje saradnje i razmjene iskustava, a najavljen je i veliki skup rukovodstava socijaldemokratskih partija na jesen u Sarajevu.

„Za nas dragocjeno iskustvo je način na koji je SDSM uspio da se izbori za fer i demokratske izbore, što predstavlja jedan od najvećih problema i u izbornom procesu u Bosni i Hercegovini. Dogovoreno je da u narednom periodu delegacija SDP BiH napravi zvaničnu posjetu i preuzme određena iskustva jer, gle čuda, tamo gdje su nacionalisti na vlasti otprilike se pravi isti izborni inžinjering.

Također želim najaviti da ćemo na jesen ovdje u Sarajevu napraviti skup predsjednika socijaldemokratskih partija i stranaka iz regiona. Želimo pokazati da se u ovom regionu može sarađivati iskreno, drugarski, na ravnopravnim osnovama, bez ikakvog licemjerstva, bez toga da jedno govorimo, a drugo mislimo, nego sa čistom željom da unaprijedimo odnose u regionu i pokažemo da ovdje žive normalni ljudi koji žele dobro jedni drugima. Hoćemo da pokažemo da na Balkanu može postojati neko bratstvo i jedinstvo, ono o čemu smo nekada pričali u zajedničkoj državi, a što su nacionalisti jedva dočekali da izdaju“, poručio je Nikšić.

Zoran Zaev je izrazio zadovoljstvo posjetom Sarajevu i SDP-u kao sestrinskoj partiji. „Imamo mnogo šta da naučimo jedni od drugih. Nama vrijede iskustva Bosne i Hercegovine, a i mi možemo dijeliti iskustvo sa nedavno provedenih izbora. Bila je to duga i uporna borba da se osiguraju fer i demokratski izbori u Makedoniji.

Mi se poznajemo i lično, članovi naših rukovodstava se privatno druže, a biće mi čast da zajedno sa članovima rukovodstva SDSM-a prisustvujem velikom regionalnom skupu na jesen u Sarajevu. Socijaldemokrati, socijalisti i ljevičari općenito će razmijeniti iskustva i nadam se da ćemo poslati jednu lijepu poruku da ljevičarske stranke mogu popraviti situaciju i ušutkati radikalizme koji se javljaju i bude na multietničkom Balkanu.

Kao ljevičar vjerujem da multikulturalizam predstavlja vjetar u leđa razvoju države, a ne slabost. Vjerujem da ćemo združeni u različitostima moći da pomognemo Makedoniji, Bosni i Hercegovini i cijelom regionu“, poručio je Zaev.

Prisutnima je potvrđeno i da je Zoran Zaev najvjerovatnije naredni mandatar za formiranje vlade u Makedoniji. Prema njegovim riječima: „Dogovori oko platforme zajedničkog nastupa i programa, kao i sve suštinske stvari su već dogovorene sa koalicionim partnerima. Preostaje samo dogovor o podjeli odgovornosti oko preuzimanja određenih mandata. Imenovanje nove makedonske Vlade očekuje se polovinom marta“, saopštio je Zaev.

Podizanje revizije nije atak na Srbiju i srpski narod, već je vapaj za istinom

Nakon savjetovanja u sarajevskoj Vijećnici protekle sedmice i nakon što je konsenzusom donesena odluka o davanju podrške agentu Sakibu Softiću da pokrene reviziju presude u Hagu, posve je jasno da Bošnjaci, lideri probosanskih političkih stranaka, imaju zajednički usvojen stav.

No, savjetovanje u Vijećnici nije bio skup Bošnjaka, nego su se odazvali svi oni koji se smatraju bosanskohercegovačkim patriotima. Predstavnici Srba tvrde da je bila riječ o nekom parainstitucionalnom bošnjačkom skupu, a ponajbolje ih demantira dolazak uglednih Hrvata i Srba iz političkog i društvenog života BiH. Stoga, u cilju da prenesemo dio te atmosfere konsenzusa, Stav je proveo anketu ciljano razgovarajući s intelektualcima iz BiH, Srbije i Hrvatske, pitajući ih šta misle o reviziji presude

Miro Lazović, potpredsjednik SDP-a BiH:

Pitanje revizije presude jeste pitanje istine i pravde. U tom kontekstu ne bi niko trebao biti protiv podizanja revizije i presude protiv Srbije i Crne Gore zbog toga što su mnoge stvari unutar Bosne i Hercegovine još uvijek ostale otvorene. Pitanje revizije i presude protiv Srbije i Crne Gore konačno će zatvoriti jednu stranicu unutar BiH koja je još uvijek otvorena, koja još uvijek pravi političke probleme unutar BiH. Bez obzira na ishod podizanja revizije i presude, politička situacije unutar BiH stabilizirat će se nakon izvjesnog vremena. Ta revizija treba da dovede do toga da se konačno utvrdi istina i pravda unutar BiH i u regionu na način da se konačno zatvori istorijska stranica o događajima koji su bili od 1992. do 1995. godine.

Dakle, podizanje revizije nije atak na Srbiju i srpski narod, već je vapaj za istinom i pravdom koja je produkt agresije koju je Miloševićev režim napravio unutar BiH. Dakle, niko nema pravo da žrtvama genocida uskrati mogućnost dostizanja pravde na Međunarodnom sudu pravde u Tribunalu u Hagu na način da se revizija konačno pokrene. Sada se isto tako može postaviti pitanje zašto Srbija ovih deset godina nije promijenila svoju politiku prema BiH na način da prihvati negativne posljedice Miloševićevog režima i suoči se s onim što je već Tribunal u Hagu proizveo, a to je da je genocid napravljen od strane vojske i policije Republike Srpske u Srebrenici.

Da su Srbija i Republika Srpska promijenile svoju politiku na način da prihvate posljedice te politike, da prihvate rezoluciju o genocidu koja je u UN-u u proteklom vremenu od strane Engleske i SAD-a producirana, da je obuzdan agresivni monolog i agresivna retorika Milorada Dodika prema BiH i negiranju i ponižavanju Bošnjaka, da niko nije otišao na proslavu 9. januara, dana kojeg je Ustavni sud BiH ocijenio neustavnim, da nije prethodno također premijer Vučić otišao u Banju Luku i proslavio taj dan, vjerovatno te revizije ne bi ni bilo. Dakle, i Srbija se mora upitati zašto nije svojom promjenom politike prema Bosni i Hercegovini i prema Bošnjacima načinila pozitivne korake koji bi doveli do toga da te revizije ne bude. Pošto toga nije bilo, onda je sasvim logično da se vapaj za istinom i pravdom pokušava realizirati na način podizanja te revizije protiv Srbije i Crne Gore zbog genocida koji je učinjen u Srebrenici.

Okrenimo se budućnosti na bazi izgradnje istine i pravde

Odluka o pokretanju zahtjeva za reviziju presude Međunarodnog suda pravde po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid, izazvala je novu političku krizu. U Pressingu N1 TV-a ovoj temi govorio je državni parlamentarac SDP BiH Denis Bećirović.

Bećirović je gostujući u Pressingu kazao da se nakon beogradskog sastanka moglo čuti mnogo, kako je naveo, neprimjerenih i prijetećih poruka, koje nisu ni u interesu građana BiH i ni u interesu građana Srbije.

„Argumenti onih koji su izvršili agresiju na BiH 90-tih godina bili su tenkovi, avioni, masovni ratni zločini i genocid. Argumenti države BiH i 2007. i 2017. godine su mir i poziv na utvrđivanje istine, pravde i činjenica. Mi se takve politike nećemo odreći. Kad ste pitali zašto sam rekao da Srbija snosi veliku odgovornost i zašto BiH kreće u ovaj proces revizije presude, moram naglasiti da u Srbiji nakon 2007. nije došlo do očekivane katarze. Ista ta Srbija je u svojoj Skupštini usvojila Rezoluciju o Srebrenici, u kojoj izbjegava riječ genocid. Legalizirali su četnički pokret 2015. godine koji je u drugom svjetskom rat počinio genocid u Bosni i Hercegovini, ratni zločin nad Hrvatima i zašto ne reći, ratni zločin nad antifašistima Srbima. Ista ta Srbija, na čelu sa Dačićem se hvali da je najveći vanjskopolitički uspjeh Srbije to što su zaustavili Rezoluciju o genocidu, time su pokazali koliko poštuju žrtve. Ne poštuju Odluke Ustavnog suda BiH iako su one obavezujuće. Šta bi se dogodilo da tako susjedi dolazili i prkosili odlukama Ustavnog suda Republike Srbije. Srbija mora da poštuje suverenitet Bosne i Hercegovine i moramo se okrenuti budućnosti na bazi izgradnje istine i pravde”, rekao je državni poslanik Bećirović.

„Mislim da je budućnost i za Bosnu i Hercegovinu i za Srbiju da mi idemo na dva kolosijeka. Jedan je, da se istina i pravda utvrđuje tamo gdje im je mjesto, u ovom slučaju to je Međunarodni sud pravde, najviši pravni organ Ujedinjenih nacija. Drugi kolosijek je da svi zajedno radimo na popravljanju odnosa između BiH i Srbije, rješavanju otvorenih pitanja, unapređenju ekonomije i svemu onome što može biti od koristi i jednoj i drugoj državi“, naglasio je Bećirović.

Cijelo gostovanje možete pogledati OVDJE.

Enver Bijedić: Autoput Sarajevo – Beograd mora prolaziti kroz Tuzlanski kanton

Bosna i Hercegovina i Srbija trebaju da dogovore trasu autoputa koji će povezivati Sarajevo sa Beogradom. Ključno pitanje gradnje ovog autoputa je trasa kojom će prolaziti kroz Bosnu i Hercegovinu.

Enver Bijedić, zastupnik SDP BiH u Parlamentu FBiH i bivši ministar prometa i komunikacija u Vladi FBiH nema nikakve dileme oko ovog pitanja: „Autoput Sarajevo – Beograd mora prolaziti kroz Tuzlanski kanton“, poručio je Bijedić.

„Kada je u pitanju gradnja autoputa Sarajevo – Beograd tu nema nikakve dileme, ovaj autoput mora prolaziti kroz Tuzlanski kanton i nezamislivo je da tako jedan važan infrastrukturalni projekat zaobiđe najmnogoljudniju regiju u Bosni i Hercegovini.

Prolaskom ovog autoputa kroz Tuzlanski kanton, aerodrom na Dubravama, koji iz godine u godinu obara rekorde i bilježi veliku ekspanziju, bi se još više približio centrima poput Beograda, Novog Sada, Sarajeva pa i Budimpešte. Ne zaboravimo da su upravo Mađari izrazili veliko interesovanje za izgradnju kargo centra na Tuzlanskom aerodromu“, naglasio je bivši ministar prometa i komunikacija Vlade FBiH.

Gradanja autoputa Sarajevo – Beograd će koštati oko 800 miliona eura, a prema najavama investitor će biti iz Turske. Srbijanski zvaničnici lobiraju da ova trasa ide preko Višegrada kako bi dvije trećine autoputa prošle kroz Srbiju od čega bi jedna trećina, koja prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu, u potpunosti prolazila kroz manji bh. entitet.

„Mi u SDP-u ćemo se svim silama boriti da građani Sjeveroistočne Bosne i Hercegovine i Tuzlanskog kantona konačno dobiju ono što zaslužuju, a to je moderna putna komunikacija sa Sarajevom i Beogradom. Na taj način će se napokon riješiti saobraćajna blokada Tuzle“, istako je za kraj Enver Bijedić.