Bahati vođa ostao je sam

Da li je nepoštivanje odluke Ustavnog suda BiH o 9. januaru glavni razlog sankcija SAD-a predsjedniku RS-a? Mnogi izvan BiH, uključujući i rusku administraciju, ne vide ništa sporno u tom datumu. Šta za Vas ovaj datum predstavlja, s obzirom na to da ste kao prvi predsjednik Skupštine Republike BiH bili neposredan učesnik u svim mirovnim pregovorima o BiH?

Nažalost, BiH je jedina država koju praznični datumi dijele. Deveti januar 1992. godine, koji vlasti u manjem entitetu slave kao Dan RS-a, jedan je od tih datuma. Da su te vlasti pametne, a pogotovo odgovorne prema sadašnjim i budućim generacijama, pobjegle bi od tog datuma kao đavo od krsta. Zbog tog datuma stradali su mnogi Bošnjaci i Hrvati u RS-u. Vojska i policija RS-a učinile su mnoge zločine. U Srebrenici počinile genocid. Zbog tog datuma cjelokupno političko i vojno vođstvo RS-a je osuđeno na Međunarodnom sudu pravde u Haagu. Deveti januar je težak teret za RS i njegove građane, a preteška hipoteka za buduće generacije. Za Bošnjake i Hrvate nikad prihvatljiv kao praznični dan. Nerazumnim insistiranjem na tom datumu Dodik stavlja omču oko vrata RS-u.

Svakako da RS treba da ima datum koji će obilježavati kao Dan Republike, ali to ne treba biti sporni 9. januar. Republika Srpska je nastala u Daytonu 21. novembra 1995. godine, kada je prihvaćena kao entitet u BiH.
Našoj državi i svim njenim građanima je konačno potreban jedinstven zakon o državnim praznicima. Zajednički praznici integrišu društvo, bude i razvijaju patriotizam. Zbog sadašnjosti, a pogotovo zbog budućnosti, neophodno je učiniti napor i iskazati volju da se u otvorenom i iskrenom političkom dijalogu usaglase i državni i entitetski datumi kao praznici, koji će spajati, a ne razdvajati građane BiH.

Očekujete li da će i druge države, prvenstveno članice EU, slijediti primjer Sjedinjenih Američkih Država, te uvesti sankcije predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku?

Osim Rusije koja u kontinuitetu nekritički podržava Dodika, vjerujem da će jedan broj država članica EU slijediti američku administraciju. Ukoliko sankcije podrži veći broj država, to će biti jaka podrška BiH, a ujedno i jasna opomena njenim protivnicima. Međutim, za mene bi bilo mnogo važnije da domaće pravosudne institucije potez američke administracije shvate kao poziv da konačno počnu brzo i efikasno sankcionisati sve one pojedince koji ugrožavaju ustavni i pravni poredak BiH.

Kako ocjenjujete činjenicu da se uvedene sankcije odnose isključivo na jednog čovjeka?

Inspirisan duhovnim floskulama patrijarha Irineja da je RS “božija tvorevina”, Milorad Dodik je očito umislio da je on taj tvorac. Izgubivši osjećaj za realnost i siromaštvo koje ga okružuje, opčinjen je ulogom “glavnog baje” među Srbima. Ponaša se kao vlasnik RS-a i medijator odnosa u regionu. Opijen vlašću, a bahat kakav i jeste, ne uviđa da što jače vrijeđa i napada, sve više ostaje sam. Odavno je prešao crvenu liniju i postao je opasnost za mir u BiH, a prepreka stabilizaciji odnosa u regionu i zbog toga su sankcije usmjerene na njega, a ne i prema RS-u i njegovim građanima.

Može li novonastala situacija utjecati na odnose u regionu, prvenstveno BiH sa susjednom Srbijom?

Naša država trenutno prolazi kroz veoma tešku i neizvjesnu političku situaciju. Agresivna i rušilačka politika Dodika podržana prešutnom i hinjskom politikom Dragana Čovića, ugrožava mir i stabilnost. Ključ stabilnih i dobrih odnosa u regionu nalazi se u BiH. Hrvatska predsjednica nakon povratka iz SAD-a opominje da RS nije država, da se ne može tako ponašati i da je vrijeme da se spusti na zemlju. Vlastima RS-a je upućena jasna poruka, ali očekujemo i jasnu poruku Draganu Čoviću da prestane oponašati ratnog lidera HDZ-a Matu Bobana, zagovarajući njegovu etničku podjelu BiH. A srbijanski premijer Aleksandar Vučić, ukoliko iskreno želi dobre odnose između Bošnjaka i Srba i dobre odnose sa BiH, mora znati da do njih ne može doći sve dok iz Srbije dolazi podrška ovakvoj politici Milorada Dodika. Želim da vjerujem da će nakon američkih sankcija Dodiku i zvanična Srbija napraviti jasnu distancu od njegove politike i da će ići ka uspostavljanju stabilnih odnosa u regionu.

BiH je u stalnom procjepu iz-među jačanja državnih funkci-ja i pokušaja da se one uskrate. Treba li za očekivati da se tenzije u BiH smire?

Sadašnji Ustav BiH je ambivalentan. On daje dovoljno nade onima koji bi htjeli integrisati bh. društvo i državu, ali i ostavlja dovoljno prostora onima koji bi htjeli realizirati ratne ciljeve mirnim sredstvima. I upravo zbog toga postdejtonski period protiče u stalnim političkim tenzijama i sukobima. Vlasti RS-a sa Dodikom na čelu vode politiku kao igru u kojoj nema dobitka za RS ukoliko BiH kao država ne izgubi.
Zbog takvih odnosa BiH je razapeta između Daytona i Bruxellesa. Svi nas bodre i hrabre da brže koračamo prema EU, a noge nam sputane dejtonskim okovima čije ključeve drže vlasti RS-a. Bez promjene Ustava i njegovog prilagođavanja evropskim principima i standardima, nećemo moći ići naprijed. Na tom putu pomoć međunarodne zajednice, a posebno SAD-a, biće neophodna.

Može li ujedinjena ljevica promijeniti sadašnju političku sliku/stanje u BiH?

Teško je u ovakvom ustavnom uređenju i entitetski podijeljenoj BiH da građanske političke opcije naprave velike iskorake na cijelom prostoru države. Sadašnje ustavno uređenje više pogoduje nacionalnim homogenizacijama i učvršćenju sadašnjih podjela nego što afirmiše građansku svijest i političko jedinstvo. Socijaldemokratska opcija kao najprihvatljivija za bh. čovjeka, nažalost, nije iskoristila šansu koju je imala 2010. godine. Vjerujem da smo mi u SDP-u izvukli pouke iz tog perioda. Bez obzira na slabosti koje još postoje, SDP ostaje snažna socijaldemokratska matica. Demokratska fronta i Građanski savez kao rukavci odvojeni od te matice bilo bi dobro da se vrate svom izvoru. Tako ujedinjeni bili bismo puno jači. Naša stranka sa svojim lepršavim liberalizmom je nešto drugo. Oni imaju svoju publiku i kao takvi su važna karika građanskog bloka. Presudno za uspjeh političke ljevice je da shvati kako će, pored socijalnih pitanja, u ovakvoj BiH sa naglašenom nacionalnom i vjerskom komponentom podršku imati one stranke koje nađu potrebnu mjeru između nacionalnog i građanskog pitanja sa jedne strane i sekularnog i vjerskog sa druge.

(Izvor:Oslobođenje)

Denis Zvizdić mora početi ispunjavati obećano

Socijaldemokratska partija BiH zahtijeva od Vijeća ministara BiH, a posebno od predsjedavajućeg Denisa Zvizdića, da hitno i bez odlaganja u parlamentarnu proceduru upute Zakon o strateškim investitorima/investicijama u BiH i donesu Odluku o osnivanju Banke za obnovu i razvoj BiH.

Upravo su ovo dva prioritetna obećanja Denisa Zvizdića u oblasti privlačenja stranih investicija u BiH, koja, ne samo da nisu ispunjena, nego na njima Vijeće ministara nije ni počelo raditi.

Slažemo se sa ocjenama predsjedavajućeg Zvizdića o padu investicija i potrebi za djelovanjem koje je izrekao preuzimajući funkciju, te dodajemo da je taj pad postao posebno vidljiv u posljednje dvije godine, kada su zaustavljeni svi infrastrukturni radovi. Da bi se taj, evidentno, veliki problem riješio nije dovoljno samo nešto obećati, nego i obećanje ispuniti.

Saglasni smo i podržavamo održiv i ravnomjeran privredni razvoj BiH, što bi bio jedan od rezultata rada Banke, te postavljamo pitanje kada će početi aktivnosti na ovim pitanju i šta Vijeće ministara, osim priče, radi da se to zaista i desi. Istovremeno podržavamo da se zakonski uokviri pojednostavljivanje i ubrzavanje procesa dobivanja potrebne dokumentacije za realizaciju investicija, ali pitamo kada će konkretan prijedlog zakona ugledati svjetlo dana.

SDP kao državotvorna, trenutno opoziciona partija, nikada nije bila, niti će biti, opozicija interesima države, niti protivnik dobrim idejama, ali jesmo i uvijek ćemo biti protivnik onima koji obmanama i nerealizovanim obećanjima troše vrijeme nama i našoj djeci, a njihov rad nema velikog efekta.

Podsjećamo predsjedavajućeg Vijeća ministara da je preuzimajući funkciju obećao i političku stabilnost, osnivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost, mnoštvo strategija i akcionih planova, osnaživanje institucija, ravnopravnost građana i mnogo drugih stvari na koje ćemo ga redovno podsjećati.

Očekujemo da oni, koji su na prošlim izborima dobili povjerenje građana, ispunjavaju svoja obećanja, jer od prazne priče se ne živi.

 

 

Potrebna reforma zdravstva na nivou države

U utorak je održana sjednica Parlamenta FBiH na kojoj je usvojen nacrt zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji. O ovoj temi u jutarnjem programu N1 televizije govorila je Jasmina Zubić, zastupnica SDP BiH u Parlamentu Federacije.

Jučer je održana sjednica Parlamenta FBiH na kojoj je usvojen nacrt zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji.

“Jučer na Predstavničkom domu Klub zastupnika SDP predložio je da se razmatra ovaj zakon. Ovaj zakon je trebao biti usvojen 2014. godine. Prošlo je neopravdano mnogo vremena, jer je 2014. bio u proceduri, održana javna rasprava u Parlamentu FBiH uz podršku USAID-a uz prisustvo stručnjaka, vjerskih predstavnika”, kazala je Zubić te dodala da je tada nekoliko poslanika izašlo van sale kada se trebalo glasati te zakon nije usvojen zbog 4-5 glasova.

“To je veoma potreban zakon jer mnogi parovi čekaju posljednji trenutka da postanu biološki roditelji. Niti jedna zakon nije detaljno razmotren kao taj. To je pitanje i zdravstveno, i postojanje roditeljem za mnoge parove.”

Zubić je kazala da nije jasno zašto je jučer bio otpor kada je predloženo da ide u skraćenom postupku,

“Nije podržan po skraćenom postupku. Da je to uspjelo, zakon bi imali na snazi za koji dan. Ovako ćemo još neko vrijeme provesti oko tog zakon. Želimo da mnogobrojni parovi dobiju ovo pravo i postanu roditelji.”

Gošća Novog dana smatra da imamo ustav takav kakav jeste.

“Mnoge nadležnosti u FBiH bi se mogle riješiti na mnogo bolji način. Ustav nudi mogućnosti da FBiH utvrđuje zakone, a da Kantoni utvrđuju politiku i provode zakone iz tih oblasti. Diskriminacija vlada u svim oblastima, velike su razlike od kantona do kantona, pa i od općine do općine.”

Sve više mladih doktora odlazi van BiH, a nastavlja se trend odlazaka ljekara s KCUS-a.

“Trebalo bi pristupiti reformi zdravstva na nivou države. Ljudi moraju biti svjesni da imamo kvalitetne ljekare i zdravstvo, ali se nešto mora učiniti po pitanju organizacije.”

(Izvor:N1)

Biološki sat otkucava, zakon hitno potreban

Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine odobrio je većinom glasova na sjednici Nacrt zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom.

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu koja nema usvojenu i usaglašenu zakonsku regulativu o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom. U Republici Srpskoj i Brčko Distriktu postoje uredbe koje regulišu ovu oblast, međutim, FBiH po ovom pitanju još uvijek zaostaje.

Svaki šesti par u BiH je suočen sa problemom neplodnosti. Jedan tretman biomedicinski potpomognute oplodnje u klinikama ima cijenu između 4.000 i 8.000 KM, a treba biti svjestan da prvi pokušaj u većini slučajeva ne bude uspješan.

Ovako visoke cifre nedostižne su većini bh. građana, a jedina opcija za tretman je iznalaženje finansijskih sredstava putem bankarskih kredita.

Gost Novog dana bio je Elvir Karajbić, šef Kluba poslanika SDP-a u Parlamenta FBiH, koji je sa svojom suprugom dobio blizance vantjelesnom oplodnjom.

“Bili smo 9,5 godina u braku kada smo putem vantjelesne oplodnje dobili kćerku i sina kao blizance. Taj put ne bih poželio nikome, jer ima posljedice fizičke i finansijske, kao i psihičke. Tada vidite nesavršenost kompletnog zdravstvenog sistema u BiH. Pokušavate se liječiti, pa čak i alternativno. U jednoj ustanovi u BiH smo to riješili bez ikakvih problema. Teško je kada vam kažu da je sve uredu, ali nema djece”, ispričao je Karajbić.

On je naglasio da u BiH postoje stručnjaci u zdravstvu koji imaju znanje iz ove oblasti i primjenjuju tehnike da ljudi imaju priliku dobiti roditeljski osjećaj.

“Niko nema biti protiv ovakvog zakona, jer on postoji u svim zemljama regiona, u evropskim zemljama. U RS-u se finansiraju dva besplatna pokušaja. Ovdje je riječ o borbi za nove živote, o pravima parova da imaju potomstvo. Niko nema pravo spriječavati nekoga da ima potomstvo. Mislim da je to presebično na ponašanje prema zakonu, taktika da se odugovlači.”

Prema riječima Karajbića, sprovedene ankete su pokazale da nijedan zakon nije imao veću podršku građana.

“Što se tiče vjerskih pogleda treba reći da ako postoji u Hrvatskoj, u EU, nema razloga da ne postoji ovdje. Po islamu se dozvoljava ovaj način. Do Boga je da li će se primiti, nastaje Božijom voljom.”

On je istakao da se kod nas sve politizira, ali da ovo nije političko već medicinsko pitanje.

“Izgleda da je problem ko je predložio Zakon. Evo neka bilo ko predloži zakon u skladu sa EU, mi smo spremni podržati. bilo koji amandman prepravke mi smo spremni prihvatiti, ali nismo spremni ne prihvatiti ga.”

Poslanik SDP-a u Parlamentu FBiH kaže da opstruiranje ovog zakona nije ni zbog farmaceutskog lobija.

“Ovo je u interesu svih, pa i onih koji prodaju te lijekove.”

(Izvor: N1)