1. mart je najznačajniji datum u novijoj historiji BiH

Nekadašnji predsjednik Skupštine Republike BiH Miro Lazović danas je na konfereniji “Dan nezavisnosti BiH- 25 godina poslije“ u Sarajevu u okviru panela pod nazivom “Svjedoci i svedočenja“ istakao da je 1. mart definitivno jedan od najznačajnijh datuma u noviji istoriji BiH.

Lazović je dao retrospektivu svih bitnih dešavanja prije raspisivanja referenduma o nezavisnosti BiH posebno u Skupštini RBiH, gdje je djelovao kao mladi poslanik SDP-a, a osvrnuo se i na istorijski aspekt događanja koja su dovela do toga da se BiH suočila s teškim političkim trenucima. Talas rušenja komunističkih režima u Evropi zahvatio je i bivšu Jugooslaviju, a BiH se u vrtlogu raspada te bivše države BiH našla u središtu vrtloga. Velikodržavni projekti koji su osmišljeni u glavama velikosrpskih ideologa vođeni iz Miloševićevog štaba su izrežirali masovne proteste tzv. dešavanja naroda.

U svjetlu tih političkih dešavanja i ucjena, pokušaja dijeljenja BiH, poslanici Skupštine RBiH su tragali za rješenjima, naveo je Lazović, dodajući da nije tačno da je u to vrijeme SDS bila za očuvanje Jugoslavije već je vodila perfidnu politiku i da je faktički glavni projekt bio stvaranje velike Srbije.

Lazović je kazao da je ‘91 bila posebno dramatična za poslanike u Skupštini RBiH, kada se u oktobru dešava i dramatični govor Radovana Karadžića koji je nagovijestio nestanak države BiH i stradanje Bošnjaka kao naroda.

– Potaknuti svim tim događanjima donijeli smo jednu deklaraciju o reafirmaciji suverenosti BiH i ona je podrazumjavala i povlačenje naših predstavnika sa saveznog nivo dok se dogovorom ne riješe sva sporna pitanja – naveo je Lazović, dodajući da su tada ucjene i pritisci SDS-a trajali u kontinuitetu, te da su uspjeli odoliti tim pritiscima.

U dramtičnim trenucima donesena je odluka da se održi referedum i da nije bilo tog referenduma, istakao je Lazović, danas ne bi bilo BiH. Nedugo zatim uslijedilo je međunarodno priznanje evropske zajednice i američke admistracije.

– Nažalost i danas se suočavamo s pritiscima i ucjenama i cjelokupna politička retrospektiva ovih proteklih 25 godina govori o tome da je prostor BiH stalno izložen poltičkim nesporazumima – ocijenio je Lazović.

Po njegovim riječima, potrebno je radi budućnosti mladih generacija sjesti za sto i postići dogovor o svim važnim pitanjima.

Govoreći o državnim praznicima u BiH, Lazović je naveo da bi kao prihvatljiv datum za sve mogao biti 2. maj kada se prvi put zaviorila zastava BiH pred Palatom UN-a.

Otkud novih 90.000 boraca u Registru, za manje od tri godine?

Zukan Helez, potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH i bivši ministar za boračka pitanja Federacije BiH, smatra da je cifra od 570.000 boraca u najnovijem Registru boraca Ministarstva za boračka pitanja prevelika i da je nemoguće da ona odražava pravo stanje na terenu tokom ratnih dejstava.

„Samo u BiH, kako sve više godina od završetka rata prolazi, povećava se i koeficijent s kojim se množi broj boraca.

Nažalost, cifra od 570.000 boraca u Registru je stara, dobra praksa koalicije SDA i HDZ, koja decenijama uvodi lažne borce u prava, kako bi od toga ostvarivali novčanu dobit i imali svoje stabilno glasačko tijelo.

Bilo bi korektno javnosti objasniti kako se došlo do ovog broja, odnosno, da li se i ovdje radi o brojanju „boraca“, koji su bili pripadnici „slavnih“ dezerterskih brigada?

U mom mandatu u Registru boraca je bilo njih 480.000, što je također nerealna cifra, koju smo revizijom boraca htjeli smanjiti. Zato se i postavlja logično pitanje, otkud novih 90.000 boraca, za manje od tri godine?

Očigledno je da se novi „borci“ žele iskoristiti za nove izbore 2018. godine, kako bi koalicija SDA-HDZ mogla nastaviti sa svojim mandatom, u kome za dvije godine nije urađeno ništa, osim novih zaduživanja građana.

Da su Armija BiH i jedinice Hrvatskog vijeća obrane zaista imale takav broj ljudstva, a radi se više od pola miliona vojnika, sumnjam da bi danas imali probleme poput revizije presude protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde ili probleme oko proslave 9. januara“, navodi Helez.

Puno političkih snaga želi tenzije i ovakvu situaciju

U BiH postoji jako puno političkih snaga koji žele da ova situacija i tenzije potraju što duže. Građani BiH zaslužuju da čuju istinu, ma kakva bila. Umjesto istine ljudima se opet nudi strah, poluinformacije i dezinformacije, izjavila je Segmedina Srna, zastupnica SDP-a u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Revizija presude dovela je do zastoja rada Vijeća ministara, u tehničkom su mandatu ako je suditi po izjavama stranaka iz RS, sjednice državnog Parlamenta nije bilo.

“Stav SDP-a od početka je da revizija presude ne smije biti plod avanturizma, već odluka zasnovana na dokazima. Civilizacijski je nedopustivo spriječiti potragu za pravdom i istinom”, kazala je Srna u jutarnjem programu N1 televizije.

Ona je prokomentarisala i odluku Glavnog odbora SDS-a o prekidanju svake saradnje sa Bakirom Izetbegovićem.

“To je politički amaterizam. Cilj je da se spinuje javnost u RS-u. Mjesecima gledamo nacionalne mišiće i mislim da je krajnje vrijeme da im vidimo i pamet. Ne smijem ni pomisliti da neko želi zloupotrebom stotine hiljada ranjenih, ubijenih i raseljenih iskoristi kao paravan za nerad vladajuće koalicije, da su radnici obespravljeni, da se privreda guši lošim zakonima… ne smijem ni pomisliti da je neko bio spreman na to.”

Ministri u Vijeću ministara su u tzv. tehničkom mandatu, ali uredno putuju. Prilikom poziva tokom vikenda za reakcije neki od njih su nam se javili iz Austrije, Španije, Brisela… ovu radnu obavezu ne odlažu?!

“Čisto sumnjam da će oni napustiti ministarske i direktorske fotelje. Ovo danas je privid vlasti koja nema nikakve rezultate uz individualni bljesak nekog ministra. Svi kalkulišu da li je vrijeme da se proglasi bankrot vlasti ili da se vide pozicije pred nove izbore. Građanima u BiH neće biti ništa drugačije, sve će ostati isto. Bili u ljubavi ili svađi njihova neefikasnost je podjednako loša”, smatra Srna.

Izvor: N1

Zamjerka strankama u opoziciji je da uvijek pričaju na one koji su na vlasti i tako u krug. Gdje su građani ovdje?

“Posao SDP-a je da se protivi svakoj vrsti podjela. Sve dok smetamo nacionalistima znači da smo na dobrom putu”, odgovorila je gošća Novog dana.

Ona je kazala da je parlamentarna većina od samog početka svojevrsnoj krizi, samo su različite manifestacije te krize.

“Ili nema sjednica ili se prekidaju pauzama, lideri se sastaju 17 puta, neiskreni sastanci završavaju spinovima za javnost. Nema povjerenja, nema vizije šta da rade za dan ili dva, a kamo li za godinu ili dvije. Državna vlast manipuliše evropskim putem”, dodala je Srna.

Zastupnica u Domu naroda Parlamenta FBiH naglašava da državna vlast nije donijela niti jedan ozbiljan zakon.

“Ali jako dobro sarađuju kada su u pitanju imenovanja, zaposlenja članova familije, putovanja… Bilo bi jako zanimljivo vidjeti koliko su članovi vladajuće koalicije proveli izvan zemlje o trošku države, a evidentno je da su rezultati loši. Možda na taj način liječe tugu neuspjehom na domaćem planu, na egzotičnim destinacijama.”

 

Lazović: Da nije 1. marta, političari iz RS-a bi bili ništa!

Bosna i Hercegovina će za tri dana proslaviti 25 godina svoje nezavisnosti, a uprkos tome što je 1. marta 1992. godine većina građana BiH glasala za izalazak BiH iz tadašnje Jugoslavije, ovaj datum se u manjem bh. entitetu ne doživljava praznikom.

Ratni predsjednik Skupštine BiH i potpredsjednik SDP-a, Miro Lazović, kazao je za Avaz.ba da je 1. mart jedan od najznačajnijih datuma u novijoj historiji BiH te da je to rođendan naše države.

– Taj dan su se građani BiH izjasnili da žele da žive u suverenoj, nezvisnoj i cjelovitoj BiH, državi gdje su svi građani ravnopravni. Međutim, nažalost današnja BiH nije ona iz referendumskog pitanja. BiH je jedina država koju praznični datumi dijele, država koja je razapeta između Brisela i dejtonskih okova. U tom kontekstu, morat će doći do određenih ustavnih i teritorijalnih promjena, ukoliko se želi praviti stabilna država – kaže Lazović.

Međutim, kako kaže, ocjene koje dolaze iz manjeg entiteta vezane za ovaj datum su apsolutno neprihvatljive.

– Niti je taj datum bio okidač za rat, kako to kaže Mladen Ivanić, niti je taj datum bio protiv sprskog naroda. Taj datum je okidač za nezavisnost BiH i funkciju koju on danas obavlja Na taj datum su na referendum izašli građani BiH, a uvjeren sam i dobar procenat srpskog naroda. Sve ovo što rade političari iz RS, ne samo povodom 1. marta, već i povodom zahtjeva za reviziju presude, govori da su oni licemjerni i da ne vide da su svojom politikom doveli do toga da je kriza u BiH danas najveća. Mladen Ivanić i ostali političari iz RS koji negiraju ovaj datum, danas ne bi bili ništa u BiH, jer upravo zahvaljujući ovom referendumu i međunarodnom priznanju, BiH je postala suverena država u kojoj onu obavljaju značajne funkcije. Zato je za svaku osudu da oni negiraju ovaj praznik, a istovremeno zahvaljujući tom datumu primaju plaću – kazao je Lazović.

On dalje navodi kako će se, bez obzira na emotivnu vezanost za ovaj datum, jer je bio neposredni učesnik realizacije referenduma, uskoro morati dogovoriti o zakonu o praznicima na državnom nivou.

– Ipak, pozivam da se sjedne za sto i da se pokuša naći jedinstveno riješenje o praznicima koji će se slaviti na cijelom teritoriju BiH i koji bi integrisao bh. društvo, razvijao patriotizam, osjećaj pripadnosti BiH – naveo je Lazović.

On je kao prijedlog jednog od takvih datuma naveo 22. maj, datum kada je BiH primljena u Ujedinjene nacije.

– To je vrlo važan datum i koliko znam nije nikome sporan – istakao je Lazović.

(avaz.ba)